— 11 —

Big. Некритическая книга Мавра Орбини (см. „Славяне“ П. 229—233)

о схаванокой U0BJiua на его преемниковъ. Тать хорват-

фратшоканецъ Францискъ Главиничъ иомвстидъ такое разсуж-

о древней славянской въ своемъ богословскомъ сочи-

Heaiz: Cvit svetih, to jest iivot svetih, i sloien па harvat-

jezik (Venetiis 1628, экз. въ 6B6Ji0TerB югославын. akueMia,

2 од. о Bnecih 1702, экз. въ библ. проф. Ягича). Это

находится вакъ бы въ самомъ начаМ книги (приводимъ

ет нын%шнимъ

Оппти ki bude 6tati poklon i pozdravljenje. 0d izhoda naroda

slovinskoga.

народъ происходить отъ 1афета: „Svi pisci, ki sla-

vnim perom dijanija staroga i slavnoga sarmadskoga ili slovinskoga

(naroda) prenesohu, рки, da od Jafeta izhaja, ki, t. ј. Jafet, пе stra•

ha radi slnibenoga, педо pravde i ljubavi 06ine, bote6i да poslusati,

dili se svojimi proti Aquilonu, i па velikoj Skandinavii parvo stanje

nkoreni svoje. Ка Skandinavia jest {iroka tisu6a i milj а du-

да osamsto, i posvud okolo 0btiEeju more Baltiko ili ledeno, педо

od istoka darii se z gorami Chrif i 0areli.

Vnoiihu se poslidnji Jafeta tim nabinom, da velika Skandinavia

prostorno петодаёе ih uzdariati. Sele6i (iele6i?) za to oni mirni

prostor neizbrojeno jednoga i drugoga spola dilili se vao{tvo, ter pod

vojvodom njibovim ро imenu Gomer doidohu od Sarmacie Europee

ogospodarit se. Ка Sarmatia uzdarii и sebi Poloniju, Rusciju, bit-

nniju, Moskoviju, Prusiju, Pomeraniju, Ligoniju, Goriju, Alaniju,

VBlahiju, Tartariju zapadnu, i vas pristad velike rike Ка

ABiju od Europe razdiljuje. I ovi prihod njihov bi uiinjen, leto ро

stvorenju svita tri tisuCa sedamsto i devetdeset, а parvo priSNtja

Isnsova tisuCa Eetiristo Sestdeset и vrime 0tonaela tretoga vojvode

iidovskoga.

.Јоё nadalje narod ov razdili se и dvisto didin i ra}irihu se 0d

gor Taurskih do Cilicie, i 0d mora velikoga Aquilonskoga dari do

тога Adriatskoga proti poldnevu, i jezik takojer njihov уебе jest

radiren 0d svakoga posebi drugoga. Рабе i s kraljom Alexandrom

vojevahu, i takomu bihu verni, i od пједа poljubljeni, da па smarti

jim privileki ili milost, ki za ugoditi vnogim, hotismo ovdi ро-

loiiti

) Эту грамоту приводимъ поддиннымъ npuowcaHieMb.